prikaz prve stranice dokumenta Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji
  Preuzmi
PDF 2.9 MB
diplomski rad
Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji
2024. urn:nbn:hr:227:505381
Stolica, Joško
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za forenzične znanosti

Citirajte ovaj rad

Stolica, J. (2024). Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica, Joško. "Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica, Joško. "Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica, J. (2024). 'Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, citirano: 19.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica J. Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti; 2024 [pristupljeno 19.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

J. Stolica, "Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, Split, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUčestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji
Naslov (engleski)Frequency and distribution of fingerprint minutiae in Croatian population sample
AutorJoško Stolica
MentorIvan Jerković (mentor)
Član povjerenstvaIvan Jerković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaŽeljana Bašić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Kružić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za forenzične znanosti
Split
Datum i država obrane2024, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI
Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
Sažetak
Cilj: Analizirati učestalost i razdiobu posebnih anatomskih obilježja (minucija) crteža papilarnih linija prsta u hrvatskoj populaciji. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 30 muškaraca i 30 žena, pripadnika hrvatske populacije kojima su uzeti otisci svih prstiju lijeve i desne ruke. Svakom uzetom otisku određen je opći oblik i brojnost sedam individualnih anatomskih karakteristika (krajevi, rašlje, crtice, točkice, kukice, otočići i mostovi). Brojenje i bilježenje svih minucija provedeno je pojedinačno i manualno unutar i izvan kružnice koju čini 15 grebena od središta otiska. Izračunata je učestalost općih i posebnih oblika u uzorku te je analizom korespondencije i/ili grafički ispitana povezanost broja minucija na otisku s općim oblicima, pojedinačnim prstima i spolom ispitanika. Rezultati: U istraživanju je analizirano 600 otisaka pri čemu su označene 48 842 minucije. Ulnarna zamka bila je najzastupljeniji opći oblik (60,8 %,) a najmanje su bile zastupljene radijalne zamke (3,2 %). U ukupnom uzorku najveću učestalost od svih ostalih minucija zajedno imali su krajevi (69,34 %), dok su otočići i mostovi bili najrjeđe minucije (< 1 %). Sve minucije, osim krajeva, više su se pojavljivale unutar kruga. Istraživanje je pokazalo povezanost broja i raspodjele određenih minucija u odnosu na opći oblik prsta i pripadnost otiska pojedinom prstu (P < 0,001) te su utvrđene spolne specifičnosti u udjelu određenih minucija. U uzorku hrvatske populacije zapažen je veći udio krajeva i točkica te manji udio rašlji u odnosu na populacije obuhvaćene prethodim istraživanjima. Zaključak: Rezultati istraživanja upućuju na to da bi otočići i mostovi, a zatim kukice i crtice mogle imati najveću identifikacijsku vrijednost u hrvatskoj populaciji te da bi hrvatska populacija mogla biti specifična po učestalosti određenih minucija. Međutim, kako bi se podatci o učestalosti minucija mogli rabiti u forenzičkome kontekstu, potrebno je provesti dodatna istraživanja koja bi veličinom i strukturom uzorka mogla biti reprezentativna za hrvatsku populaciju.
Sažetak (engleski)
Aim: To analyze the frequency and distribution of fingerprint minutiae in the Croatian population sample. Methods: The sample included fingerprints of both hands of 30 men and 30 women from the Croatian population. On each finger, we determined its general pattern and number of seven different minutiae types (ridge endings, bifurcations, fragments, dots, hooks, islands and bridges). Minutiae were manually counted and documented separately inside and outside the area of the circle formed by 15 ridges from the center of the fingerprint. We calculated the frequency of general fingerprint patterns and minutiae types and examined the relationship of minutiae counts with fingerprint patterns, particular fingers, and sex using correspondence analysis and/or data visualization. Results: We analyzed 600 fingerprints and recorded 48,842 minutiae. The most common fingerprint pattern was the ulnar loop (60.8%), while the least common pattern was the radial loop (3.2%). In an overall sample, the proportion of ridge endings was greater than all other minutiae together (69.34%), while the islands and bridges were the least prevalent traits (<1%). All the minutiae were more frequent within the circle except for ridge endings. The study showed an association between the number and distribution of specific minutiae to general fingerprint patterns and particular fingers (P < 0.001) and identified sex-specificities in minutiae proportions. The Croatian population sample had a greater proportion of ridge endings and dots than those analyzed in previous studies. Conclusion: The study findings suggest that islands and bridges, followed by hooks and dots, could have a greater identification value in the Croatian population and that the Croatian population could be specific in terms of the frequency of certain minutiae. However, to employ data and study findings in a forensic framework, conducting additional studies that could realistically represent the Croatian population according to the sample size and structure is essential.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:227:505381
Studijski programNaziv: Forenzika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra forenzike (mag. forens.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 (CC BY-NC 3.0)
Datum i vrijeme pohrane2024-01-23 19:45:08