Profiliranje počinitelja kaznenih djela koristan je alat koji se koristi tijekom kriminalističkog istraživanja. Glavni cilj rada je prikazati i analizirati različite pristupe profiliranja počinitelja kaznenih djela, prepoznati njihove sličnosti i razlike te utvrditi na koji način određeni tip profiliranja doprinosi rješavanju kaznenih djela te otkrivanju počinitelja. Tijekom izrade rada, korištena je stručna i znanstvena literatura domaćih i stranih autora te je provedeno teorijsko istraživanje pomoću sekundarnih izvora podataka. Rezultati istraživanja pokazuju da svaka metoda profiliranja ima svoje specifične prednosti i ograničenja te da je često najučinkovitija kombinacija različitih pristupa prilagođenih specifičnostima pojedinog slučaja. Potrebno je znanje od strane službenika koji se bave profiliranjem koju od metoda koristiti u kojem slučaju. Istaknuta su obilježja pet najpoznatijih pristupa profiliranju: Kriminalističko – istražni pristup, psihologija istrage, dijagnostičke evaluacije, analiza bihevioralnih dokaza i geografsko profiliranje. Na kraju, možemo zaključiti kako profiliranje počinitelja može imati razne prednosti ukoliko se koristi na ispravan način od strane stručnjaka koji su obučeni za takvu vrstu istraživanja. Iako može biti od pomoći za kriminalističko istraživanje, potreban je dodatan oprez kada se takva metoda koristi zbog opasnosti da se generaliziranjem određenih osobina pogrešna osoba smatra osumnjičenom ili da u krajnjem slučaju bude osuđena za neko kazneno djelo.