| Abstract | Uvod: Nasilje u obitelji je veliki i izazovni javnozdravstveni problem povezan s brojnim štetnim i razarajućim posljedicama za čije počinitelje su propisane prekršajne i kaznene sankcije. Radi se o djelima koja imaju visoku prevalenciju ali i visoku stopu recidivizma.
Cilj: Utvrditi neka socio-demografska i kriminološka obilježja počinitelja kaznenih djela nasilja u obitelji.
Metode: Podaci o počiniteljima su prikupljani retrospektivno uvidom u Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i to za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine. U svrhu istraživanja konstruiran je strukturirani upitnik od 25 pitanja koji je obuhvaćao socio-demografska i kriminološka obilježja počinitelja, kao i obilježja samog djela. Ukupno je u istraživanje uključeno 256 osoba oba spola koje su bile počinitelji nasilja u obitelji na temelju članaka 179.a, 117., 118., 139. i 177. Kaznenog zakona Republike Hrvatske.
Rezultati: Počinitelj kaznenog djela nasilja u obitelji je u 91 % slučajeva muškarac srednjih godina, otac jednog djeteta koji u 53.1 % slučajeva živi u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, te u 68 % slučajeva ima završenu srednju školu. Nasilje u obitelji je počinio najčešće i to u 72.3 % slučajeva pod utjecajem alkohola, a većina počinitelja je već ranije prekršajno ili kazneno kažnjavanja (88.5 %), dok ih je 27.7 % ranije bilo oštećenik u nekom prekršajnom ili kaznenom djelu. Počinitelj je zbog žrtvinog izbora blagodati nesvjedočenja (30.1 %) i nedostatka dokaza i osnove sumnje u 9.7 %, često oslobođen optužbi.
Zaključak: Nalazi ovog istraživanja ističu nekoliko važnih socio-demografskih i kriminoloških obilježja počinitelja obiteljskog nasilja. Tipični počinitelj je muškarac srednjih godina, često pod utjecajem alkohola u trenutku počinjenja djela, s izraženom poviješću ranijih kaznenih djela. Ova obilježja počinitelja sugeriraju potrebu za intervencijama usmjerenima na rješavanje problema zlouporabe alkohola kao i razvoj te pružanje ciljanih tretmanskih i rehabilitacijskih programa za osobe s poviješću počinjenja nasilnih kaznenih djela. Unapređenje usluga podrške žrtvama, poticanje prijavljivanja i svjedočenja te razvoj sveobuhvatnih strategija prevencije nasilja u obitelji ključni su koraci u smanjenju incidencije obiteljskog nasilja. |
| Abstract (english) | Introduction: Domestic violence is a significant and challenging public health issue associated with numerous harmful and devastating consequences, for which perpetrators face both misdemeanor and criminal sanctions. These acts are characterized by high prevalence as well as a high rate of recidivism.
Objective: The aim is to identify certain socio-demographic and criminological characteristics of perpetrators of domestic violence crimes.
Methods: Data on perpetrators were collected retrospectively by accessing the Information System of the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia for the period from January 1, 2022, to December 31, 2022. For the purpose of the study, a structured questionnaire consisting of 25 questions was constructed, covering socio-demographic and criminological characteristics of the perpetrators, as well as the characteristics of the crime itself. A total of 256 individuals of both genders, who committed domestic violence based on Articles 179.a, 117, 118, 139, and 177 of the Criminal Code of the Republic of Croatia, were included in the study.
Results: The perpetrator of domestic violence offenses is, in 91 % of cases, a middle-aged man, a father of one child, who in 53.1 % of cases lives in a marital or common-law relationship, and in 68 % of cases has completed secondary education. Domestic violence was most frequently committed under the influence of alcohol, in 72.3 % of cases, with the majority of perpetrators having prior misdemeanor or criminal convictions (88.5 %), while 27.7 % had previously been victims in a misdemeanor or criminal offense. Due to the victim's choice to exercise the privilege of non-testimony (30.1 %) and the lack of evidence and probable cause (9.7 %), the perpetrator was often acquitted of charges.
Conclusion: The findings of this study highlight several important socio-demographic and criminological characteristics of domestic violence perpetrators. The typical perpetrator is a middle-aged man, often under the influence of alcohol at the time of the offense, with a notable history of prior criminal behavior. These characteristics suggest the need for interventions targeting alcohol abuse issues, as well as the development and provision of targeted treatment 58 and rehabilitation programs for individuals with a history of violent criminal offenses. Enhancing victim support services, encouraging reporting and testimony, and developing comprehensive domestic violence prevention strategies are key steps in reducing the incidence of domestic violence. |
