prikaz prve stranice dokumenta Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji
  Download
PDF 2.9 MB
master's thesis
Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji
2023. urn:nbn:hr:227:505381
Stolica, Joško
University of Split
University Department of Forensic Sciences

Cite this document

Stolica, J. (2023). Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji (Master's thesis). Split: University of Split, University Department of Forensic Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica, Joško. "Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji." Master's thesis, University of Split, University Department of Forensic Sciences, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica, Joško. "Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji." Master's thesis, University of Split, University Department of Forensic Sciences, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica, J. (2023). 'Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji', Master's thesis, University of Split, University Department of Forensic Sciences, accessed 29 October 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Stolica J. Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji [Master's thesis]. Split: University of Split, University Department of Forensic Sciences; 2023 [cited 2024 October 29] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

J. Stolica, "Učestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji", Master's thesis, University of Split, University Department of Forensic Sciences, Split, 2023. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:227:505381

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleUčestalost i razdioba posebnih anatomskih obilježja dermatoglifskih crteža prsta u hrvatskoj populaciji
Title (english)Frequency and distribution of fingerprint minutiae in Croatian population sample
AuthorJoško Stolica
MentorIvan Jerković (mentor)
Committee memberIvan Jerković (predsjednik povjerenstva)
Committee memberŽeljana Bašić (član povjerenstva)
Committee memberIvana Kružić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Split
University Department of Forensic Sciences
Split
Defense date and country2023, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		INTERDISCIPLINARY AREAS OF KNOWLEDGE
Cognitive Science (Natural, Technical, Biomedical and Healthcare, Social and Humanistic Sciences)
Abstract
Cilj: Analizirati učestalost i razdiobu posebnih anatomskih obilježja (minucija) crteža papilarnih linija prsta u hrvatskoj populaciji. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 30 muškaraca i 30 žena, pripadnika hrvatske populacije kojima su uzeti otisci svih prstiju lijeve i desne ruke. Svakom uzetom otisku određen je opći oblik i brojnost sedam individualnih anatomskih karakteristika (krajevi, rašlje, crtice, točkice, kukice, otočići i mostovi). Brojenje i bilježenje svih minucija provedeno je pojedinačno i manualno unutar i izvan kružnice koju čini 15 grebena od središta otiska. Izračunata je učestalost općih i posebnih oblika u uzorku te je analizom korespondencije i/ili grafički ispitana povezanost broja minucija na otisku s općim oblicima, pojedinačnim prstima i spolom ispitanika. Rezultati: U istraživanju je analizirano 600 otisaka pri čemu su označene 48 842 minucije. Ulnarna zamka bila je najzastupljeniji opći oblik (60,8 %,) a najmanje su bile zastupljene radijalne zamke (3,2 %). U ukupnom uzorku najveću učestalost od svih ostalih minucija zajedno imali su krajevi (69,34 %), dok su otočići i mostovi bili najrjeđe minucije (< 1 %). Sve minucije, osim krajeva, više su se pojavljivale unutar kruga. Istraživanje je pokazalo povezanost broja i raspodjele određenih minucija u odnosu na opći oblik prsta i pripadnost otiska pojedinom prstu (P < 0,001) te su utvrđene spolne specifičnosti u udjelu određenih minucija. U uzorku hrvatske populacije zapažen je veći udio krajeva i točkica te manji udio rašlji u odnosu na populacije obuhvaćene prethodim istraživanjima. Zaključak: Rezultati istraživanja upućuju na to da bi otočići i mostovi, a zatim kukice i crtice mogle imati najveću identifikacijsku vrijednost u hrvatskoj populaciji te da bi hrvatska populacija mogla biti specifična po učestalosti određenih minucija. Međutim, kako bi se podatci o učestalosti minucija mogli rabiti u forenzičkome kontekstu, potrebno je provesti dodatna istraživanja koja bi veličinom i strukturom uzorka mogla biti reprezentativna za hrvatsku populaciju.
Abstract (english)
Aim: To analyze the frequency and distribution of fingerprint minutiae in the Croatian population sample. Methods: The sample included fingerprints of both hands of 30 men and 30 women from the Croatian population. On each finger, we determined its general pattern and number of seven different minutiae types (ridge endings, bifurcations, fragments, dots, hooks, islands and bridges). Minutiae were manually counted and documented separately inside and outside the area of the circle formed by 15 ridges from the center of the fingerprint. We calculated the frequency of general fingerprint patterns and minutiae types and examined the relationship of minutiae counts with fingerprint patterns, particular fingers, and sex using correspondence analysis and/or data visualization. Results: We analyzed 600 fingerprints and recorded 48,842 minutiae. The most common fingerprint pattern was the ulnar loop (60.8%), while the least common pattern was the radial loop (3.2%). In an overall sample, the proportion of ridge endings was greater than all other minutiae together (69.34%), while the islands and bridges were the least prevalent traits (<1%). All the minutiae were more frequent within the circle except for ridge endings. The study showed an association between the number and distribution of specific minutiae to general fingerprint patterns and particular fingers (P < 0.001) and identified sex-specificities in minutiae proportions. The Croatian population sample had a greater proportion of ridge endings and dots than those analyzed in previous studies. Conclusion: The study findings suggest that islands and bridges, followed by hooks and dots, could have a greater identification value in the Croatian population and that the Croatian population could be specific in terms of the frequency of certain minutiae. However, to employ data and study findings in a forensic framework, conducting additional studies that could realistically represent the Croatian population according to the sample size and structure is essential.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:227:505381
Study programmeTitle: Forensic Sciences
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: sveučilišni magistar/sveučilišna magistra forenzike (sveučilišni magistar/sveučilišna magistra forenzike)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence Attribution-NonCommercial 3.0 Unported (CC BY-NC 3.0) icon
Created on2024-01-23 19:45:08