| Abstract | Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je analizirati akumulaciju teških metala u uzorcima samoniklih jestivih gljiva s različitih lokaliteta u Hrvatskoj, kao i u kultiviranim vrstama gljiva te analizirati njihov mineralni profil. Ispitano je 11 elemenata, uključujući teške metale poput olova (Pb), kadmija (Cd), žive (Hg), arsena (As), kroma (Cr) i aluminija (Al). Istraživanje je imalo za cilj utvrditi razlike u sastavu gljiva u odnosu na njihovo geografsko i botaničko podrijetlo, proučiti utjecaj podrijetla na sadržaj mikroelemenata, te procijeniti sigurnost jestivih gljiva u skladu sa regulativom Republike Hrvatske i Europske unije.
Metode: U istraživanju je analizirano 39 uzoraka jestivih gljiva, od čega 34 uzorka samoniklih i 5 uzoraka kultiviranih gljiva. Uzorci su prikupljani u periodu od travnja do studenoga 2023. godine s različitih lokaliteta diljem Hrvatske. Prikupljanje uzoraka organizirano je u suradnji s volonterima, gljivarima i sakupljačima gljiva, koji su osigurali reprezentativne uzorke iz svih dijelova zemlje. Posebna pažnja posvećena je odabiru gljiva s različitim geografskim i ekološkim karakteristikama kako bi se obuhvatile moguće varijacije u akumulaciji metala. Analiza svih uzoraka provedena je na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, na Odjelu za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane. Korištena je napredna multielementarna tehnika masene spektrometrije s induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS), koja omogućuje precizno mjerenje koncentracija 11 elemenata, uključujući teške metale kao što su olovo, kadmij, živa, arsen, krom i aluminij. Prije same analize, uzorci gljiva podvrgnuti su mikrovalnoj digestiji, koja uključuje mokro spaljivanje uzoraka u prisutnosti kiselina kako bi se osiguralo potpuno oslobađanje i ekstrakcija elemenata. Ovaj korak je ključan za točnost i pouzdanost rezultata jer omogućuje razgradnju organskih materijala i oslobađanje vezanih metala. Nakon pripreme, uzorci su analizirani tehnikom ICP-MS, što je omogućilo detekciju i kvantifikaciju elemenata na vrlo niskim koncentracijama.
Rezultati: Analiza je pokazala značajne varijacije u koncentracijama teških metala među uzorcima. Rezultati istraživanja pokazali su značajne varijacije u koncentracijama teških metala u analiziranim uzorcima gljiva. U dvjema vrstama gljiva, crna truba (Craterellus cornucopioides) i sunčanica (Macrolepiota procera), izmjerene su koncentracije olova iznad
51 dopuštene granice od 0,8 mg/kg, s najvišom vrijednošću od 1,44 mg/kg u gljivama iz Primorsko-goranske županije. Kadmij je pronađen u koncentracijama iznad dozvoljenih 0,5 mg/kg, pri čemu je najviša vrijednost iznosila 2,37 mg/kg u gljivama iz Varaždinske županije. Aluminij je zabilježen u visokoj koncentraciji od 1202,54 mg/kg u uzorcima Craterellus cornucopioides, što sugerira rizik od prekomjernog unosa ovog metala. Željezo je također pronađeno u visokim koncentracijama, s maksimalnom vrijednošću od 3767,7 mg/kg u vrsti Craterellus cornucopioides. Najviša koncentracija žive, 13,05 mg/kg, zabilježena je u vrganju (Boletus edulis) iz Donje Stubice, što značajno premašuje dopušteni tjedni unos. Kultivirane gljive pokazale su niže koncentracije teških metala u odnosu na samonikle, što potvrđuje njihovu sigurnost za konzumaciju. Ipak, u samoniklim gljivama izmjerena je viša koncentracija selenija (99,79 mg/kg), dok su kultivirane gljive pokazale višu koncentraciju cinka (46 mg/kg).
Zaključak: Istraživanje je pokazalo da samonikle gljive akumuliraju teške metale, pri čemu geografsko i botaničko podrijetlo značajno utječu na njihov sadržaj. U određenim regijama Hrvatske otkriveni su povišene vrijednosti olova, kadmija, aluminija i žive, što može predstavljati zdravstveni rizik za konzumente. Nasuprot tome, gljive iz kontroliranog uzgoja imaju niže razine tih metala. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se bolje razumjele razlike između samoniklih i kultiviranih gljiva. |
| Abstract (english) | Objective: The aim of this study was to analyze the accumulation of heavy metals in samples of wild edible mushrooms from various locations in Croatia, as well as in cultivated mushroom species, and to analyze their mineral profiles. Eleven elements were examined, including heavy metals such as lead (Pb), cadmium (Cd), mercury (Hg), arsenic (As), chromium (Cr), and aluminum (Al). The research aimed to identify differences in the composition of mushrooms based on their geographical and botanical origins, to study the impact of origin on the content of trace elements, and to assess the safety of edible mushrooms in accordance with Croatian and European Union regulations.
Methods: The study analyzed 39 samples of edible mushrooms, including 34 wild samples and 5 cultivated samples. Samples were collected from April to November 2023 from various locations across Croatia. Sample collection was organized in collaboration with volunteers, mushroom foragers, and collectors, who ensured representative samples from all parts of the country. Special attention was given to selecting mushrooms with different geographical and ecological characteristics to capture possible variations in metal accumulation. All samples were analyzed at the Teaching Institute for Public Health "Dr. Andrija Štampar" in Zagreb, at the Department of Food Safety and Quality. Advanced multielemental inductively coupled plasma mass spectrometry (ICP-MS) was used, which allows precise measurement of the concentrations of 11 elements, including heavy metals such as lead, cadmium, mercury, arsenic, chromium, and aluminum. Prior to analysis, mushroom samples underwent microwave digestion, involving wet digestion in the presence of acids to ensure complete release and extraction of the elements. This step is crucial for the accuracy and reliability of the results as it facilitates the breakdown of organic materials and the release of bound metals. After preparation, samples were analyzed using ICP-MS, which allowed detection and quantification of elements at very low concentrations.
Results: The analysis revealed significant variations in heavy metal concentrations among samples. The research findings showed notable differences in heavy metal concentrations in the analyzed mushroom samples. In two mushroom species, Craterellus cornucopioides and 53 Macrolepiota procera, lead concentrations were measured above the permitted limit of 0.8 mg/kg, with the highest value being 1.44 mg/kg in mushrooms from Primorje-Gorski Kotar County. Cadmium was found in concentrations exceeding the allowed 0.5 mg/kg, with the highest value reaching 2.37 mg/kg in mushrooms from Varaždin County. Aluminum was recorded at a high concentration of 1202.54 mg/kg in Craterellus cornucopioides samples, suggesting a risk of excessive intake of this metal. Iron was also found in high concentrations, with a maximum value of 3767.7 mg/kg also in mushroom Craterellus cornucopioides. The highest mercury concentration, 13.05 mg/kg, was recorded in Boletus edulis sample from Donja Stubica, significantly exceeding the allowable weekly intake. Cultivated mushrooms showed lower heavy metal concentrations compared to wild ones, confirming their safety for consumption. However, wild mushrooms had higher selenium concentrations (99.79 mg/kg), while cultivated mushrooms exhibited higher zinc concentrations (46 mg/kg).
Conclusion: The study demonstrated that wild mushrooms accumulate heavy metals, with geographical and botanical origins significantly affecting their content. Elevated levels of lead, cadmium, aluminum, and mercury were found in certain regions of Croatia, which may pose health risks to consumers. In contrast, mushrooms from controlled cultivation have lower levels of these metals. These results highlight the need for further research to better understand the differences between wild and cultivated mushrooms. |
