Sudska medicina sudjelovanjem u forenzičkoj znanosti upotpunjuje njen mozaik interdisciplinarnosti. Specijalisti sudske medicine su pozvani forenzičkim istražiteljima ponuditi saznanja o patogenezi neke ozljede ili činjenice smrti. Osnovano je pretpostaviti da se specijalisti sudske medicine izlažu riziku od različitih opasnosti, štetnosti i napora. Dobra kvaliteta i podržana sigurnost radne okoline preduvjeti su dobre prakse u zahtjevu uspješne suradnje i očekivanju jasnih zaključaka po kojima forenzički istražitelji dalje postupaju. Osnovni cilj rada je istražiti i opisati pojavnost svih čimbenika u radnom okruženju specijalista sudske medicine koji se mogu smatrati utjecajnim na kvalitetu rada i održivost zdravlja. U stratificiranom su grupnom uzorku (N=159) sudjelovali specijalisti i specijalizanti sudske medicine zaposleni u državnim bolničkim institucijama EU. Podatci su prikupljeni anketnim upitnikom. Ocjenjivan je status općih i specifičnih čimbenika radne okoline, općih uvjetima i načina rada, incidentnih okolnosti tijekom radnog staža, specifičnih uvjetima rada te krizne komunikaciji s okolinom. Razlika u učestalosti odgovora ispitivala se χ2, tj. Fisher egzaktnim testom. Povezanosti među varijablama izražene su Spearmanovim koeficijentom. Razlike između varijabli ispitivane su Mann-Whitney-Wilcoxon testom. Za kvantifikaciju povezanosti i utjecaja varijabli koristila se ordinalna regresija. U ocjeni općih i specifičnih čimbenika ispitanici najčešće odgovarali „u velikoj mjeri“ (48,4%). U ocjenjivanju općih uvjeta i na čina rada, proporcija rezultata prikazala se podijeljeno u odabiru odgovora „u velikoj mjeri“ i „potpuno“. Najveći udio odgovora vezanih za incidentalne okolnosti pripada kategoriji „nikad“ (33,7%), zatim slijedi kategorija „nekoliko puta (<10)“ s 27,8%, dok su „jednom“ i „mnogo puta (>10) zastupljene s nešto više od 14%. Incident ozljede iglom ili drugim oštrim predmetom dogodio se gotovo svakom ispitaniku barem jednom ili više puta. Ispitanici su o stresogenoj prirodi posla kao najčešći odgovarali „donekle“ (44,7%), te „u velikoj mjeri“ (42,1%). Čak je 91,8% imao barem jednom verbalni ili manji fizički incident s radnim kolegom. Veće omjere izgleda za veći broj ozljeda iglom ili drugim oštrim predmetom prezentiraju ispitanici koji su na pitanje o stresogenoj prirodi posla odgovorili s „u velikoj mjeri“ ili „potpuno“ u odnosu na ispitanike koji su na isto pitanje odgovorili „ne uopće“. U zaključivanju o dobivenim rezultatima treba uzeti u obzir da gotovo 40% ispitanika pripada zemljama višeg gospodarskog statusa. Bolji uvjeti rada i podržana sigurnost na radu proizvode povoljniji učinak na kvalitetu rada i zdravlja. Stresogena priroda posla nije zanemariv čimbenik i češće je utjecajan nego opći i specifični čimbenici koju nije moguće prevenirati uobičajenim mjerama, stoga valja razmotriti opcije reduciranog radnog tjedana te pridodani radni staž.